16. oktobar 2012, svetski dan hrane, obeležava se pod sloganom «Poljoprivredne zadruge – Ključ kako prehraniti svet».
Kampanja Oktobar-mesec pravilne ishrane realizuje se na teritoriji Republike Srbije od 2001. godine u organizaciji mreže instituta/zavoda za javno zdravlje sa teritorije Srbije, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije.
http://izjzv.org.rs/index.php?s=1&m=3&id=654
Kampanja Oktobar-mesec pravilne ishrane realizuje se na teritoriji Republike Srbije od 2001. godine u organizaciji mreže instituta/zavoda za javno zdravlje sa teritorije Srbije, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Svetski dan hrane 2012. godine obeležava se svake godine 16. oktobra, a ovogodišnji slogan je „Poljoprivredne zadruge: ključ kako prehraniti stanovništvo“.
Cilj aktivnosti u okviru kampanje je informisanje najšire populacije, a posebno dece i mladih, kao i sticanje znanja, formiranje ispravnih stavova i ponašanja pojedinaca u vezi sa zdravljem i pravilnim navikama u ishrani. Ostvarivanje predviđenih aktivnosti moguće je komplementarnim angažovanjem zdravstvenih i obrazovnih ustanova, uz učešće zaposlenih, učenika i njihovih roditelja, medija (štampe, televizije, radija) društveno-humanitarnih, sportskih, rekreativnih, kulturnih i drugih organizacija i udruženja.
Inicijator obeležavanja 16. oktobra, Svetskog dana hrane je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i ishranu – FAO (Food and Agriculture Organizacion of the United Nations).
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i ishranu (FAO) procenjuje da postoji 1,02 milijardi pothranjenih osoba širom sveta. Ovo je najveći broj gladnih ljudi od 1970. godine koji nije posledica samo slabih prinosa hrane već i visokih cena proizvoda, malih primanja i povećanja nezaposlenosti kao rezultat globalne ekonomske krize. Veliki broj siromašnih ljudi ne može sebi da priušti osnovne životne namirnice. Postoji široka saglasnost da će udruživanjem malih zemljoradnika obezbediti dodatnu količinu hrane potrebnu za ishranu više od devet milijardi ljudi do 2050. godine. Zbog toga i ovogodišnji slogan kampanje „Poljoprivredne zadruge: ključ kako prehraniti stanovništvo“ podseća da udruživanje ljudi u zadruge dovodi do unapređenja bezbednosti hrane i iskorenjivanje gladi na svetskom nivou.
LINKOVI:
http://izjzv.org.rs/uploads/images/extra/pravilna%20ishrana.zip
http://izjzv.org.rs/uploads/images/extra/2039_Voce_Povrce.zip
http://izjzv.org.rs/uploads/images/extra/Oktobar_mesec_pravilne_ishrane_2012.zip
http://izjzv.org.rs/uploads/images/extra/2039_zdr_vasp_sredstva_Za%20vrtic_i_nize%20razrede.zip
http://izjzv.org.rs/uploads/images/extra/2039_5%20na%20dan.jpg
Institut za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut
Svetski dan hrane, 16.oktobar 2012.godine
Poljoprivredne zadruge: ključ za obezbeđenje hrane u svetu
Svetski dan hrane, 16.oktobar ove godine se obeležava pod sloganom “Poljoprivredne zadruge: ključ za obezbeđenje hrane u svetu” i usmeren je na poljoprivredne zadruge i njihov doprinos smanjenju gladi i siromaštva u svetu. Cilj je podizanje svesti, širenje informacija i znanja, ali i mobilisanje javnog mnjenja i fondova u korist globalne borbe protiv gladi. Od procenjenih skoro milijardu gladnih u svetu 70 procenata živi u ruralnim poljoprivrednim oblastima. Ovo je najveći broj gladnih ljudi od 1970. godine koji nije posledica samo slabih prinosa hrane već i visokih cena namirnica, malih prihoda i povećanja nezaposlenosti kao rezultata globalne ekonomske krize.
U prvoj polovini 21.veka sa porastom svetske populacije na 9 milijardi ljudi potražnja za hranom će se skoro udvostručiti, a istovremeno usevi se sve više koriste kao bioenergent i u druge industrijske svrhe. Novi i tradicionalni zahtevi za poljoprivrednim proizvodima predstavljaju rastući pritisak na već osiromašene poljoprivredne resurse. Poljoprivreda je prinuđena da se takmiči za zemljište i vodu sa gradskim naseljima, a istovremeno je pod pritiskom adaptacije na klimatske promene, pokušava da pomogne očuvanju prirodnih staništa, očuvanju ugroženih vrsta i biodiverziteta. Ipak, sve manje ljudi će živeti u ruralnim oblastima i sve manje će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom pa je neophodan razvoj novih tehnologija radi povećanja proizvodnje sa sve manje zemljišta i sve manje radne snage.
Stoga se neminovno nameću sledeća pitanja:
Koje su mogućnosti proizvodnje dovoljnih količina hrane po pristupačnim cenama ili će rastuće cene hrane povećati populaciju gladnih i siromašnih u svetu?
Kako u uslovima porasta cena hrane obezbediti ishranu za očuvanje zdravlja siromašnih?
Koliko je slobodnih kapaciteta vode i zemljišta na raspolaganju za obezbeđenje dovoljnih količina zdravstveno bezbedne i kvalitetne hrane?
Koje dostupne nove tehnologije mogu da pomognu u efikasnijem korišćenju već osiromašenih resursa?
Kako učiniti pravilnu ishranu dostupnom i sprečiti pojavu bolesti i stanja koja su posledica nepravilne ishrane?
Da li ulažemo dovoljno u istraživanja kako bismo obezbedili odgovarajuća rešenja na vreme?
Da li će nove tehnologije biti dostupne onima kojima su najpotrebnije – siromašnima?
Koliko klimatske promene utiču na poljoprivrednu proizvodnju?
Šta možemo da učinimo za očuvanje životne sredine radi obezbeđenja zdravstveno ispravne vode, vazduha, zemljišta od kojih zavisi i bezbednost hrane?
Poljoprivredne zadruge su već glavno sredstvo borbe protiv gladi i siromaštva u svetu, ali bi mogle da postignu mnogo više. Vreme je da se ove organizacije osnaže i olakša njihova ekspanzija stvaranjem odgovarajućih preduslova u društvu. Brojne priče o uspehu širom sveta pokazale su da ruralne institucije doprinose bezbednosti hrane tako što pomažu male farmere, uzgajivače stoke, vlasnike šuma i ribnjaka da imaju pristup informacijama, alatkama i sredstvima koja su im potrebna. To im obezbeđuje da povećaju proizvodnju hrane, reklamiraju svoju robu i obezbede posao, ali i unapređuju svoju proizvodnju i bezbednost hrane u svetu.
Mnogi mali proizvođači u zemljama u razvoju susreću se sa brojnim teškoćama. Često nemaju informacije o tome šta se dešava na nacionalnom ili međunerodnom tržištu. Za njih, kako bi imali koristi, više cene hrane bi trebalo da prođu kroz čitav sistem vrednosti kako bi uopšte dospele do proizvođača.
Farmeri se suočavaju sa teškoćama u pristupu kvalitetnim informacijama. Dok prodajna cena žetve može biti visoka, farmeri moraju da uključe razne troškove, kao kupovinu semena i đubriva pre odluke da prošire svoju proizvodnju. Pristup zajmovima takođe može da bude problem.
Čak i u povoljnim uslovima, mnogi mali proizvođači se ipak suočavaju sa drugim preprekama kao što su nemogućnost transporta proizvoda do pijaca ili odsustvo odgovarajuće infrastrukture u ruralnim oblastima.
Zbog svega navedenog, visoke cene na međunarodnom tržištu nisu rezultirale boljim prihodima za male proizvođače.
Ipak, postoje i dobre vesti.
Istraživanja i iskustvo pokazuju da ukoliko deluju sami farmeri nemaju koristi od viših cena hrane, dok oni koji deluju preko organizacija i kooperativa imaju veće mogućnosti za prevazilaženje krize.
Cilj je da se bolje razume uloga koju zadruge imaju u postizanju bezbednosti hrane i smanjenju siromaštva. Odgovarajuća, transparentna legislativa, olakšice i mogućnost za dijalog su neophodni predulsovi za nastanak i razvoj zadruga koje treba da obezbedi država.
Jake zadruge i druge organizacije proizvođača mogu da prevaziđu teškoće tako što svojim članovima nude niz usluga: pristup prirodnim izvorima (resursima), informacijama, komunikaciju, tržište, tehnologiju i usavršavanje. Takođe, oni olakšavaju učešće proizvođača u procesu donošenja odluka.
Zadruge imaju centralno mesto u formiranju veština malih proizvođača, obezbeđujući im informacije i znanje, pomažući im da uvedu inovacije i da se prilagode novim tržištima. Neke od njih pomažu u izgradnji kapaciteta za analizu proizvodnih sistema, identifikaciju problema u proizvodnji, testiranju mogućih rešenja i uvođenju tehnologija koje su prilagođene sistemu proizvodnje.
Komisija Ujedinjenih Nacija za bezbednost hrane je značajno međudržavno telo za reviziju i praćenje politika u vezi sa bezbednošću hrane u svetu. Ova komisija udružuje više zainteresovanih strana uključujući nacionalne vlade, regionalne i internacionalne organizacije- udružanja proizvođača hrane pod okriljem Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Značajan doprinos komisije je priprema i usvajanje nacrta vodiča za obradu zemlje, pristup ribnjacima i šumama. Ovi vodiči će omogućiti nacionalnim vladama usvajanje zakona i pravilnika o pristupu, mogućnostima iskorišćavanja i vlasništvu nad zemljištem, ribnjacima i šumama.
Zavod za javno zdravlje
Vojvođanska 47
25000 Sombor
Broj: 05-1524
Dana: 03. 09. 2012. godine
Povodom obeležavanja 16. oktobra, Svetskog dana hrane, 2012, i Oktobra, Meseca pravilne ishrane,
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović – Batut” – Centar za promociju zdravlja, i Mreža Instituta/ Zavoda za javno zdravlje u Republici Srbiji, uz podršku Ministarstva zdravljaRepublike Srbije, raspisali su:
Likovni i Literarni Konkurs
za decu PREDŠKOLSKIH ustanova i učenike OSNOVNIH škola, u 2 kategorije: I-IV razreda i V-VIII razreda
na TEME:
“Pravilna ishrana i zdravlje”
»Poljoprivredne zadruge: ključ kako prehraniti stanovništvo«
Radove dostaviti do 10. oktobra 2012. godine:
Zavod za javno zdravlje
za Nagradni konkurs, Svetski dan hrane, 2012
Vojvodjanska 47
25000 Sombor
ili na E-mail: vaspitanje@zzjzsombor.org
Na poledjini ili u donjem desnom uglu rada napisati:
za decu PREDŠKOLSKIH ustanova:
Ime i prezime, broj navršenih godina života
Naziv predškolske ustanove, Objekat, Mesto
Vaspitač
za učenike OSNOVNIH ŠKOLA:
Ime i prezime, Razred, Odeljenje
Škola, Mesto
Učitelj/ Nastavnik
Format papira za likovne radove maksimalno do 35×50 cm.
Svake godine, 16. oktobra, obeležava se svetski dan hrane. a u našoj zemlji i Oktobar, mesec pravilne ishrane. Cilj aktivnosti kampanje je informisanje i sticanje znanja, formiranje ispravnih stavova i ponašanja pojedinaca u vezi sa zdravljem i pravilnim navikama u ishrani najšire populacije, a posebno dece i mladih. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i ishranu (FAO) procenjuje da postoji 1,02 milijardi pothranjenih osoba širom sveta. Ovo je najveći broj gladnih ljudi od 1970 godine koji nije posledica samo slabih prinosa hrane već i visokih cena proizvoda, malih primanja i povećanja nezaposlenosti kao rezultat globalne ekonomske krize. Veliki broj siromašnih ljudi ne može sebi da priušti osnovne životne namirnice. Postoji široka saglasnost da će udruživanjem malih zemljoradnika obezbediti dodatnu količinu hrane potrebnu za ishranu više od devet milijardi ljudi do 2050. godine. Ovogodišnja kampanja se obeležava pod sloganom »Poljoprivredne zadruge: ključ kako prehraniti stanovništvo« i govori o ulozi koje udruživanje ljudi u zadruge ima u cilju unapređenja bezbednosti hrane i iskorenjivanja gladi na svetskom nivou.
U Republici Srbiji veći problem od pothranjenosti predstavlja gojaznost u svim uzrasnim dobima, koja je takođe posledica nepravilne ishrane. Zato je slogan ovogodišnje kampanje za ovaj konkurs »Pravilna ishrana i zdravlje«.
http://www.fao.org/getinvolved/worldfoodday/en/