Ove godine Svetski dan hrane, 16.oktobar, obeležava se pod sloganom „Zdravlje ljudi zavisi od zdravih sistema hrane” – “Održivi sistemi hrane – Za bezbednost hrane i ishrane” i usmeren je na jačanje kapaciteta za unapređenje ishrane stanovništva.
Ove godine Svetski dan hrane, 16.oktobar se obeležava pod sloganom „Zdravlje ljudi zavisi od zdravih sistema hrane” – “Održivi sistemi hrane – Za bezbednost hrane i ishrane” i usmeren je na jačanje kapaciteta za unapređenje ishrane stanovništva. Cilj je širenje informacija i znanja, ali i mobilisanje javnog mnjenja i fondova u cilju unapređenja ishrane stanovništva. Procenjeno je da je u svetu oko milijardu gladnih ljudi koji nije posledica samo slabih prinosa hrane već i visokih cena namirnica, malih prihoda i povećanja nezaposlenosti kao rezultata globalne ekonomske krize.
Održivi sistem snabdevanja hranom se sastoji od okruženja, ljudi, institucija i procesa kojima se hrana proizvodi, prerađuje i distribuira do potrošača. Svaki segment prehrambenog sistema ima uticaj na krajnju raspoloživost i dostupnost različitih namirnica, a samim tim utiče i na izbor potrošača. Pravilna ishrana bi trebalo uvek da bude u fokusu kreatora održivog sistema snabdevanja hranom, a ne samo sprečavanje bolesti preobilne ili nedovoljne ishrane.
Tri ključne poruke FAO povodom 16. oktobra, Svetskog dana hrane 2013:
- Dobra uhranjenost zavisi od zdravog načina ishrane
- Za zdrav način ishrane neophodni su zdravi sistemi hrane – zajedno sa edukacijom, zdravljem, sanitetsko-zdravstvenim merama, i drugim faktorima.
- Zdravi sistemi hrane su mogući uz odgovarajuću politiku, podsticaje i upravljanje
U prvoj polovini 21.veka sa porastom svetske populacije na 9 milijardi ljudi potražnja za hranom će se skoro udvostručiti, a istovremeno usevi će sve više koristiti kao bioenergent i u druge industrijske svrhe. Novi i tradicionalni zahtevi za poljoprivrednim proizvodima predstavljaju rastući pritisak na već osiromašene poljoprivredne resurse. Poljoprivreda je prinuđena da se takmiči za zemljište i vodu sa gradskim naseljima, a istovremeno je pod pritiskom adaptacije na klimatske promene, pokušavajući da pomogne očuvanju prirodnih staništa, očuvanju ugroženih vrsta i biodiverziteta. Ipak, činjenica je da će sve manje ljudi živeti u ruralnim oblastima i sve manje će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Zato je neophodan razvoj novih tehnologija radi povećanja proizvodnje sa sve manje zemljišta i sve manje radne snage.
Zdravlje ljudi zavisi od pravilne ishrane, a obezbeđenje zdravstveno ispravne hrane je jedan od osnovnih preduslova pravilne ishrane. Stoga se neminovno nameću sledeća pitanja:
Koje su mogućnosti proizvodnje dovoljnih količina zdravstveno bezbedne hrane po pristupačnim cenama?
Koliki su kapaciteti vode i zemljišta na raspolaganju za obezbeđenje dovoljnih količina zdravstveno bezbedne i kvalitetne hrane?
Koliko klimatske promene utiču na poljoprivrednu proizvodnju?
Koji su koraci u očuvanju životne sredine radi obezbeđenja zdravstveno ispravne vode, vazduha, zemljišta od kojih zavisi i bezbednost hrane?
Koje dostupne nove tehnologije mogu da pomognu u efikasnijem korišćenju već osiromašenih resursa?
Kako učiniti pravilnu ishranu dostupnom i sprečiti pojavu bolesti i stanja koja su posledica nepravilne ishrane?
Kako u uslovima porasta cena hrane obezbediti zadovoljavajuću ishranu i smanjiti nejednakosti u zdravlju?
Da li su postojeća istraživanja dovoljna da obezbede iznaćaženje odgovarajućih rešenja na vreme?
Kako izgleda održivi sistem za bezbednost hrane i ishrane?
Svetski dan hrane 2013 je prilika da se istraže ova i druga pitanja s obzirom da je u svetlu dvostrukog opterećenja bolestima nedovoljne i preobilne ishrane potrebno sprovesti integrisanu akciju za očuvanje prirodnih resursa, ali i koordinisanu intervenciju u svim sektorima: poljoprivredi, prehrambenoj industriji, trgovini, zdravstvu posebno u oblasti javnog zdravlja,ali i obrazovanju.
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ sa mrežom okružnih instituta/zavoda za javno zdravlje i ove godine intenzivira kontinuirane aktivnosti na podizanju znanja o principima pravilne ishrane i navikama u ishrani s obzirom da je nepravilna ishrana značajan faktor rizika za nastanak brojnih hroničnih nezaraznih bolesti.
Sa ciljem unapređenja zdravlja i ishrane stanovnika Srbije Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ priprema održavanje stručne konferencije. Teme će između ostalog obuhvatiti mogućnosti prevencije nutritivnih faktora rizika kroz programe promocije zdravlja i multisektorski pristup, uticaj faktora životne sredine na navike u ishrani i stanje uhranjenosti stanovništva, uticaj marketinga na formiranje navika u ishrani i značaj medijske pismenosti u prevenciji bolesti koje su posledica nepravilne ishrane, jačanje kapaciteta za razvijanje nacionalnih strategija i akcionih planova za unapređenje ishrane u Republici Srbiji. U toku je i realizacija mnogih aktivnosti. Tradicionalno, svake godine raspisuje se nagradni konkurs za najbolje likovne i literarne radove za decu predškolskog uzrasta i učenike osnovnih škola, ove godine sa temom „Šta treba da jedemo, kako i zašto“, pripremaju se i organizuju predavanja, tribine, stručne konferencije i izložbe na temu pravilne ishrane. U okviru projekta „Hit je biti fit, a sit“ UNICEF-a i Delhaize grupe u cilju promocije principa pravilne ishrane i njihove primene od najranijeg uzrasta sačinjen je zdravstveno-vaspitni materijal namenjen roditeljima u čijoj izradi su učestvovali Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“, Gradski zavod za javno zdravlje Beograd, kao i saradnici iz primarne zdravstvene zaštite.
Povodom obeležavanja Svetskog dana hrane, 16. oktobra 2013. godine, i Oktobra, Meseca pravilne ishrane, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović – Batut“, Centar za promociju zdravlja, mreža Instituta / Zavoda za javno zdravlje Republike Srbije, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, raspisali su
Likovni i Literarni
KONKURS
za decu PREDŠKOLSKIH USTANOVA i učenike OSNOVNIH ŠKOLA, u 2 kategorije: I–IV razreda, i V–VIII razreda
na TEMU:
“Šta treba da jedemo, kako i zašto”
Radove dostaviti do 10. oktobra 2013. godine:
Zavod za javno zdravlje
Svetski dan hrane, 2013
Vojvođanska 47
25000 Sombor
ili na E-mail: vaspitanje@zzjzsombor.org
Na poleđini, ili u donjem desnom uglu rada, napisati:
za decu PREDŠKOLSKIH ustanova:
Ime i prezime, broj navršenih godina života
Naziv predškolske ustanove, Objekat, Mesto, Telefon
Vaspitač
za učenike OSNOVNIH ŠKOLA:
Ime i prezime, Razred, Odeljenje
Škola, Mesto, Telefon
Učitelj/ Nastavnik
Format papira za likovne radove maksimalno do 35×50 cm.
Svake godine, 16. oktobra, obeležava se svetski dan hrane.
a u našoj zemlji i Oktobar, mesec pravilne ishrane.
Cilj aktivnosti kampanje je informisanje i sticanje znanja, formiranje ispravnih stavova i ponašanja pojedinaca u vezi sa zdravljem i pravilnim navikama u ishrani najšire populacije, a posebno dece i mladih.
Formiranje pravilnih navika u ishrani je važno od najranijeg uzrasta, posebno kada je reč o redovnosti obroka tokom dana, raznovrsnosti namirnica koje se koriste u ishrani, načinu njihove pripreme i količinama. Savremen način života doneo je i promenu u načinu ishrane koji karakterišu neredovni obroci, veći unos tzv.brze hrane, manji unos povrća i voća. Cilj aktivnosti kampanje je informisanje i sticanje znanja, formiranje ispravnih stavova i ponašanja u vezi sa zdravljem i pravilnim navikama u ishrani najšire populacije, a posebno dece i mladih.
http://www.izjzv.org.rs/index.php?s=1&m=3&id=1014
INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE
Novi Sad
Održivi sistemi hrane za bezbednost hrane i ishranu
Tri ključne poruke Svetske zdravstvene organizacije povodom 16. oktobra, Svetskog dana hrane:
- Dobra uhranjenost zavisi od zdravog načina ishrane
- Za zdrav način ishrane neophodni su zdravi sistemi hrane – zajedno sa edukacijom, zdravljem, sanitetsko-zdravstvenim merama, i drugim faktorima.
- Zdravi sistemi hrane su mogući uz odgovarajuću politiku , podsticaje i upravljanje[1].
U daljem tekstu bavićemo se detaljnije ovim porukama.
Pothranjenost i dalje prisutna širom planete
Pothranjenost je veoma prisutna u svetu i pojavljuje se u različitim oblicima:
– svako četvrto dete u svetu mlađe od 5 godina je pothranjeno. To znači da je 165 miliona dece u toj meri pothranjeno da neće moći da dosegne svoj puni fizički i kognitivni potencijal;
– oko 2 milijarde ljudi u svetu ne poseduje dovoljnu količinu vitamina i minerala koji su neophodni za dobro zdravlje;
– oko 1.4 milijardi ljudi imaju prekomernu telesnu masu, a jedna trećina tog broja predstavlja gojazne osobe koje su pod rizikom od koronarnih (srčanih) bolesti, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema.
Dalje, najveći problem predstavljaju pothranjene žene za koje postoji veća verovatnoća da donesu na svet manje bebe koje počinju život sa većim rizikom za fizičku i kognitivnu nedovoljnu razvijenost. To je jedan od glavnih načina na koji se siromaštvo prenosi sa generacije na generaciju.
U isto vreme, gojazni roditelji pate od vitaminske deficijencije, a njihova deca mogu biti pothranjena zbog niske telesne težine na rođenju, loše nege i loših navika hranjenja. Pothranjena deca čak imaju veći rizik za gojaznost u odraslom dobu i za razvoj bolesti koje su sa njom povezane.
Pothranjenost doprinosi visokim troškovima za globalnu ekonomiju usled pada produktivnosti i direktnih troškova lečenja i predstavlja oko 5% globalnog dohotka. S druge strane, ulaganje u smanjenje pothranjenosti u svetu bi bilo izrazito unosno. Na primer, ako bi globalna zajednica uložila tokom 5 godina 1.2 milijarde američkih dolara na smanjenje mikronutritivne deficijencije rezultat bi bio bolje zdravlje, manji broj umrle dece i povećana buduća primanja.
Važnost “sistema hrane”
Sistemi hrane podrazumevaju okruženje, ljude, institucije i procese koji učestvuju u lancu poljoprivredne proizvodenje i distribucije. Svaki segment sistema hrane utiče na krajnju pristupačnost i mogućnost raznosvrsnih i hranljivih namirnica, a samim tim i na mogućnost izbora zdravog načina ishrane potrošača.
Naravno, postoje i drugi faktori koji utiču na pothranjenost ka što su: prihodi, cene i upućenost (znanje) potrošača, na primer.
Politika i intervencije koje se sprovode u oblastima sistema hrane najčešće i nemaju ishranu kao osnovni cilj. Čak i kad je to slučaj , uticaj nije toliko vidljiv te istraživači često zaključuju kako su intervencije na sistemima hrane neefikasne u smanjivanju pothranjenosti. Sa druge strane, efikasnost medicinskih intervencija, kao što je davanje vitaminskih dodataka , je mnogo uočljivije.
Međutim, na duže staze medicinske intervencije ne mogu da zamene široke prednosti koje nudi zdrava, uravnotežena ishrana koja proističe iz sistema hrane koji skladno funkcionišu.
Poljoprivreda i prirodni resursi
Poljoprivreda zavisi u velikoj meri od prirodnih resursa. Ona može da izazove štetu po životnu okolinu, ali i da bude korisna.
Poljoprivreda predstavlja osnovni faktor koji stoji iza pretnji životnoj sredini, uključujući klimatske promene, oskudicu i degradaciju zemljišta, vode, umanjenje biodiverziteta, smanjenje šumskih i ribarskih resursa, zagađenja od strane poljoprivrednih hemikalija. Sektori poljoprivrednih useva i uzgoja stoke koriste 70 posto resursa sveže vode i zajedno sa šumama zauzimaju 60 posto čitave površine Zemlje. Samo stočni uzgoj koristi 80% čitave obradive površine i pašnjaka.
Dakle, sve je manje prirodnih resursa, a broj stanovnika u svetu je u stalnom porastu (široko je prihvaćeno da će do 2050 na svetu živeti 9 milijardi ljudi). Takav odnos umanjenih resursa i povećanih potreba zahteva hitno razmatranje načina proizvodnje hrane. Iz tog razloga Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija FAO (Food and Agriculture Organisation of United Nations), između ostalog, istražuje mogućnost veće upotrebe insekata u ishrani ljudi. Iako su insekti oduvek činili deo ljudske ishrane, u nekim društvima njihova upotreba u najmanju ruku ne otvara apetit. Procenjeno je da više od 2 milijarde ljudi koristi insekte u svojoj tradicinalnoj ishrani, a više od 1900 vrsta insekata su koriste kao hrana. Korišćenje insekata u ishrani može da ima prednosti po zdravlje ljudi (sadrže visok nivo proteina i korisnih masti, dobra su zamena za meso i ribu), po životnu sredinu (upotreba prirodnih resursa je u velikoj meri manja), a oni su dostupni i najsiromašnijima[2].
Održivi sistemi hrane – ključ za budućnost ishrane
Po definiciji održivi sistemi hrane omogućavaju načine ishrane hranljivim namirnicama svih ljudi današnjice, a u isto vreme stvaraju kapacitete budućih generacija da se hrane. Održivi sistemi hrane koriste resurse na efikasan način u svakom koraku od uzgoja do viljuške. Proizvodnja što više hrane od svake kapljice vode, komada zemlje, minuta rada, čuva resurse za budućnost. Pretvaranje otpadnih proizvoda kao što su stajnjak i otpaci hrane u đubrivo ili energiju može poboljšati održivost. Sami potrošači mogu da doprinesu održivosti sistema hrane korišćenjem uravnotežene ishrane i minimizacijom otpada od hrane.
Suočavanje sa pothranjenošću podrazumeva političku volju
Trenutni uzroci pothranjenosti su brojni. Oni podrazumevaju:
– neadekvatan pristup ili mogućnost bezbedne, raznovrsne, hranljive ishrane;
– nedostatak čiste vode, higijenske i zdravstvene nege; i
– nepodobno dečije hranjenje i neodgovarajuće izbore ishrane odraslih.
Osnovni uzroci su još složeniji, oni podrazumevaju šire ekonomsko, socijalno, političko, kulturno i fizičko okruženje. Da bi se suočili sa pothranjenošću potreban je integrativni pristup i zajedničko delovanje u sistemima poljoprivede i hrane, u upravljanju prirodnim resursima, u javnom zdravlju i vaspitanju/obrazovanju i širim političkim domenima. Kako neophodne aktivnosti podrazumevaju angažovanje različitih državnih institucija, podrška političkog vrha je presudna kako bi se motivisala ta vrsta koordinacije.
Proizvodnja veće količine hrane: dobro, ali ne i dovoljno
Veća poljoprivredna produktivnost doprinosi boljoj ishrani povećanjem prihoda i pojeftinjenjem cena hrane za potrošače. Ipak, važno je naglasiti da je efekat poljoprivrednog rasta spor i da nije dovoljan da bi na brz način smanjila pothranjenost.
Stabilan rast u poljoprivrednoj produktivnosti će biti ključan u narednim decenijma: proizvodnja osnovnih namirnica će morati da se poveća za 60 posto da bi odgovorila na očekivan porast potreba.
No, zdrava ishrana ne podrazumeva samo osnovne namirnice. Zdrava ishrana bi trebala da bude raznovrsna i da sadrži uravnoteženi i adekvatni energetski i nutritivni sastav.
Iz tih razloga, prioriteti istraživanja iz oblasti poljoprivrede i njenog razvoja moraju da se u većoj meri bave hranljivom vrednošću namirnica Tako, jedna od obećavajućih oblasti podrazumeva povećanje mikronutritivne vrednosti osnovnih namirnica, kroz biofortifikaciju ili kroz podsticaj korišćenja hrane sa višim nutritivnim sadržajem ili kroz ponovno razmatranje korišćenja malo korišćenih, a nutritivno bogatih namirnica.
Izbor potrošača i promena ponašanja
Stvaranje efikasnijih i dostupnijih sistema hrane je kjlučno, ali isto tako je važno i pomaganje potrošačima da se opredele za zdraviju ishranu.
Promocija promene ponašanja kroz edukaciju iz oblasti ishrane i kroz promotivne kampanje, obezbeđivanje adekvatne hrane u svim uzrastima i životnim stadijumima (posebno u prvih 1000 dana života) se pokazalo efikasnim. Promene ponašanja mogu takođe da umanje rasipanje i doprinesu održivosti resursa.
Ishrana i gojaznost u Evropskoj uniji
Evropska komisija iznosi deset osnovnih stavki o ishrani i gojaznosti na teritoriji Evropske unije:
- Stanovnici Evropske unije su vrlo malo fizički aktivni, a unose previše namirnica koje imaju visok energetski sastav, previše kalorija, previše masti, šećera i soli. Najveća posledica ovakvog životnog stila je prekomerna telesna masa[3] i gojaznost[4] koja je posebno uočljiva kod dece i omladine.
- Gojaznost uzrokuje razne hronične bolesti uključujući i šećernu bolest, rak i srčane bolesti. Do 7% nacionalnih zdravstvenih budžeta se troši na bolesti koje su povezane sa gojaznošću.
- Prisustvo (prevalenca) šećerne bolesti se više nego utrostručilo u mnogim evropskim zemljama od 80tih godina pa do danas prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Dečija gojaznost je posebno zabrinjavajuća: po procenama tri miliona školske dece u Evropi je u ovom trenutku gojazno, a oko 85,000 ili više dece postaje gojazno svake godine.
- Srazmerno sa sve prisutnijom gojaznošću, povećava se i broj osoba sa prekomernom telesnom težinom. Procenjuje se da polovina odraslih u Evropskoj uniji ima prekomernu telesnu masu, kao i četvrtina dece školskog uzrasta. Životni stilovi su osnovni faktor koji utiče na ovakvo stanje stvari.
- Istraživanja pokazuju da svaki treći stanovnik Evropske unije uopšte ne vežba tokom svog slobodnog vremena, dok prosečni “Evropljanin” provodi više od pet sati dnevno u sedećem položaju. Dalje, dve trećine odraslih ne vežba dovoljno da bi to ostavilo pozitivan efekat na zdravlje. Ekonomski trošak fizičke neaktivnosti (usled troškova zdravstvene nege i sniženja produktivnosti) je procenjen na 1,2 milijarde evra.
- Koordinacija na nivou Evropske unije se organizuje kako bi se razmenila iskustva i definisali zajednički projekti za promociju bolje ishrane i zdravijih stilova života.
- Pridaje se poseban značaj multi-sektorijalnom pristupu, dečijoj gojaznosti i boljoj informisanosti potrošača o namirnicama kako bi se promovisali zdraviji životni stilovi.
- Konkretni koraci su već preduzeti pokretanjem Evropske platforme za akciju o načinima ishrane, fizičkoj aktivnosti, i zdravlju 2005. godine. Ova platforma povezuje industriju hrane, nevladine organizacije i reklamnu industriju
- Osnovni prioritet se odnosi na označavanje proizvoda koje je jasno i informativno. Nova pravila su određena kako bi trvrdnje koje se tiču zdravlja i hranljivosti na namirnicima bile tačne i precizne (na primer, “sa niskim sadržajem masti”).
- Brojni projekti koji su povezani sa gojaznošću i ishranom su finansirani iz javno-zdravstvenih i istraživačkih fondova Evropske komisije[5] (Public Health Action Programme, Research Framework Programmes).
Ponašanja u vezi sa ishranom u AP Vojvodini
Školska deca i omladina. Istraživanje zdravstvenog stanja stanovništva AP Vojvodine 2006. godine pokazuje da tri četvrtine dece uzrasta 7 do 19 godina svakodnevno uzima sva tri glavna obroka, a skoro svako peto dete ne doručkuje redovno. Stariji uzrast, omladina 15 do 19 godina, u značajno većem procentu (24,7%) neredovno doručkuje u odnosu na najmlađi uzrast (13,7%).
Samo polovina ispitivane dece uzima bar jednu šolju mleka i mlečnih proizvoda svaki dan, nešto manje od polovine uzima sveže voće, a tek nešto više od trećine uzima sveže povrće skoro svakog dana. Riba je veoma malo zastupljena u u ishrani ispitivane dece, dok su slatkiši, grickalice i slatka bezalkoholna pića učestalo na jelovniku većine dece. Više od tri četvrtine dece najčešće konzumira beli hleb, kao namaz najčešće koriste margarin, a više od trećine njih navodi svinjsku mast kao masnoću na kojoj se priprema hrana u kući. Većina dece uglavnom ne razmišlja o zdravlju prilikom izbora načina ishrane.
- Devojčice, češće nego dečaci redovno unose voće i povrće, a dečaci češće unose slatka bezalkoholna pića;
- Mlađi redovnije doručkuju, uzimaju sva tri obroka, sveže voće i povrće, al ii slatkiše i slane grickalice nego omladina;
- Deca iz siromašnijih grupa u manjem procentu piju mleko i mlečne proizvode, uzimaju sveže voće i povrće, slatkiše i slatka bezalkoholna pića. Češće jedu polubeli hleb, koriste margarine kao namaz i navode da se u njihovoj kući hrana priprema na životinjskoj masti.
Što se tiče uhranjenosti, svako osmo dete u Vojvodini ima prekomernu telesnu masu, a svako dvadeseto je gojazno, značajno češće mlađi uzrast. Gojazna deca ne procenjuju svoju telesnu masu realno, odnosno značajan deo gojazne dece, više od polovine, smatra da su normalno uhranjeni, a tek četvrtina smatra da svojim ponašanjem rizikuje da oboli od gojaznosti.
Odraslo stanovništvo. Među odraslim stanovništvom Vojvodine, 39,9% je normalno uhranjeno, dok je oko tri petine predgojazno ili gojazno. Broj predgojaznih je značajno veći među muškarcima (41,0%) nego među ženama (30,9%), dok razlike po polu nisu značajne po pitanju gojaznosti. Broj predgojaznih i gojaznih osoba raste sa godinama starosti. Najveći broj predgojaznih i gojaznih žena je u dobi 55 do 64 godine, dok se rast broja gojaznih među muškarcima zaustavlja u dobi 45-54 godine, nakon čega se registruje pad.
Gojaznost je takođe značajno više prisutna među stanovništvom koje živi u vangradskim područjima (24,2%) u odnosu na gradska (20,1%), dok razlike u predgojaznosti nisu značajne[6].
Izvori:
- 1. Slika 1.: Friedensreich Hundertwasser, 738 Grass for those who cry, 1975, © 2013 NAMIDA AG, Glarus/Switzerland
- Sustainable Food Systems for Food Security and Nutrition, Worl Food Day, 16 October 2013. Rome, Food and Agriculture Organization of the United Nations (http://www.fao.org/fileadmin/templates/getinvolved/images/WFD_issues_paper_2013_web_EN.pdf)
- Edible insects. Future prospects for food and feed security. 2013, Rome, Food and Agriculture Organization of the United Nations (http://www.fao.org/docrep/018/i3253e/i3253e.pdf).
- Zdravstveno stanje stanovništva AP Vojvodine 2011. godine. Institut za javno zdravlje Vojvodine, Novi Sad 2012.
- Ten key facts about nutrition and obesity. European Commission. Health and Consumer Protection, 2006 (http://ec.europa.eu/health/archive/ph_determinants/life_style/nutrition/documents/10keyfacts_nut_obe.pdf).
[1] Sustainable Food Systems for Food Security and Nutrition, Worl Food Day, 16 October 2013. Rome, Food an Agriculture Organization of the United Nations (http://www.fao.org/fileadmin/templates/getinvolved/images/WFD_issues_paper_2013_web_EN.pdf)
[2] Edible insects. Future prospects for food and feed security. 2013, Rome, Food and Agriculture Organization of the United Nations (http://www.fao.org/docrep/018/i3253e/i3253e.pdf).
[3] prekomerna telesna masa se najčešće odnosi na povišen indeks telesne mase (ITM) kod odraslih osoba (viši od 25).
[4] Gojaznost se odnosi na ITM veći od 30.
[5] Ten key facts about nutrition and obesity. European Commission . Health and Consumer Protection . 2006 (http://ec.europa.eu/health/archive/ph_determinants/life_style/nutrition/documents/10keyfacts_nut_obe.pdf)
[6] Zdravstveno stanje stanovništva AP Vojvodine 2011. godine. Institut za javno zdravlje Vojvodine, Novi Sad 2012.
LINKOVI:
http://www.fao.org/getinvolved/worldfoodday/en/
http://www.izjzv.org.rs/index.php?s=1&m=3&id=1014