Evropska nedelja prevencije raka grlića materice obeležava se od 23. do 29. januara 2023. godine u cilju podizanja svesti žena o raku grlića materice i načinima prevencije.
Prva Evropska nedelja obeležena je 2007. godine, kada je Savet Evrope doneo preporuke o započinjanju kampanje i obeležavanju Evropske nedelje prevencije raka grlića materice. Prepoznajući značaj ove kampanje, Srbija aktivno učestvuje u njenom obeležavanju. Ovom nedeljom prenosimo poruku o značaju mera prevencije u cilju sprečavanja obolevanja i umiranja od raka grlića materice.
Osnovna poruka svim ženama je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti: „RAK GRLIĆA MATERICE – RAK KOJI MOŽEMO SPREČITI”. To je slogan 17. Evropske nedelje prevencije raka grlića materice koji pokreće žene da razmišljaju o svom reproduktivnom zdravlju i da koriste dostupne mere primarne i sekundarne prevencije.
Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, tokom 2020. godine registrovano je 1087 novoobolelih žena, a 453 žene su umrle od ove maligne lokalizacije.
Na osnovu najnovijih procena Evropskog informacionog sistema za 2020. godinu, žene u Srbiji se sa stopom obolevanja od 26,3 na 100.000, nalazi na petom mestu u Evropi posle Crne Gore, Rumunije, Estonije i Litvanije. Stope umiranja od raka grlića materice su visoke. Mortalitet od raka grlića materice je 9,1 na 100.000 žena. (Epidemiološki podaci)
Svetska zdravstvena organizacija kao prioritet preporučuje primenu intervencija za prevenciju i kontrolu raka grlića materice kako bi se postigla eliminacija ove bolesti. To podrazumeva sveobuhvatni pristup ovoj bolesti: skrining odnosno rano otkrivanje i lečenje svih formi lezija, vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV), kao i palijativno zbrinjavanje žena koje boluju od ove bolesti u smislu aktivne i sveobuhvatne brige koja podrazumeva kontrolu simptoma, psihološku, socijalnu i duhovnu podršku.
Republika Srbija se ubraja u zemlje sveta u kojima je uvedena vacinacija protiv oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima (HPV), o trošku države, za populaciju dece, oba pola (devojčice i dečaci). Više informacija o HPV vakcini možete pronaći na: https://www.batut.org.rs/index.php?content=2383
Pregled za rano otkrivanje raka grlića materice vrši se jednostavnim Papanikolau testom (PAP test). PAP test je jednostavan i neinvazivan test za žene koji utvrđuje da li postoje (abnormalne) promene u ćelijama grlića materice. Koristi se za skrining i rano otkrivanje raka premalignih i malignih promena raka grlića materice. Pregled se nikada ne radi tokom menstruacije. Dva dana pre pregleda ne bi trebalo da imate seksualni odnos i da koristite vaginalne tablete.
Pored PAP testa može se uraditi i HPV skrining test koji sa sigurnošću utvrđuje da li postoji HPV virus ili ne i to putem veoma senzitivne PCR tehnike, a nakon toga i HPV test genotipizacije kojim se otkriva genotip virusa koji spada u visoko ili srednje rizične grupe. Ove vrste testova se rade u našoj zemlji u cilju prevencije nastanka raka grlića materice i uspostavljanja tačne dijagnoze (https://www.batut.org.rs/index.php?content=2485).
U slučaju da se na osnovu Papa testa zaključi da postoje promene na ćelijama grlića materice, potrebno je uraditi testiranje na prisustvo HPV. Ukoliko je HPV test negativan, manja je verovatnoća da su nastale promene u vezi sa razvojem raka grlića materice.
Pored organizovanog skrininga koji podrazumeva pregled na svake tri godine po pozivu lekara za žene uzrasta od 25. do 64. godine, svaka žena starija od 15 godina ima pravo na redovan ginekološki pregled. Najkasnije tri godine od prvog seksualnog odnosa, treba izabrati svog ginekologa u domu zdravlja i uraditi PAP test.
Prema preporukama Američkog udruženja ginekologa i akušera (https://www.acog.org/womens-health/faqs/cervical-cancer-screening), PAP test se preporučuje svake tri godine od 21 do 29 godina. Od 30 do 65 godina, žene imaju tri opcije: Papa test svake tri godine, Papa test plus HPV test (ko-test) svakih pet godina ili samo HPV test svakih pet godina.
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Kancelarija za skrinig raka zajedno sa mrežom instituta/zavoda za javno zdravlje, obeležiće Evropsku nedelju prevencije raka grlića materice organizovanjem različitih edukativno-promotivnih aktivnosti sa ciljem promocije značaja očuvanja reproduktivnog zdravlja i mogućnosti korišćenja dostupnih mera prevencije u cilju sprečavanja obolevanja i umiranja od raka grlića materice.
U znak podrške tokom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, a sa ciljem podizanja svesti o preventivnim pregledima, tirkizno-zelenom bojom koja je zaštitni znak kampanje biće osvetljen Avalski toranj.
Sve je prisutnija potreba za dijagnostikovanjem i genotipizacijom infekcija koje izaziva HPV virus. Infekcija HPV virusom je veoma česta tako da da gotovo nema osobe koja tokom života neće biti zaražena nekim od tipova HPV virusa, često sa više tipova istovremeno. Simptomi se mogu razviti godinama nakon infekcije. Tokom ovog perioda osoba može biti prenosilac virusa.
Prema svojoj sposobnosti da izazivaju različite bolesti kod ljudi, HPV virusi se mogu klasifikovati na grupe genitalnih HPV tipova, kožnih HPV i druge HPV tipove neutvrđenog rizika. Grupe HPV virusa koji izazivaju promene u anogenitalnom regionu dele se na visokorizične i niskorizične tipove. Neki tipovi seksualno prenosivih HPV-a mogu izazvati benigne genitalne bradavice (kondilome) i stoga se nazivaju tipovima „niskog rizika”. Drugi tipovi mogu dovesti do raka grlića materice i zbog toga se nazivaju „visokorizičnim” tipovima. Utvrđeno je da HPV tip 16 i tip 18 imaju najveći onkogeni potencijal i da su odgovorni za oko 70% karcinoma.
Zbog toga je blagovremena dijagnostika HPV infekcije, zajedno sa njenom prevencijom (HPV vakcina) od velikog značaja za očuvanje zdravlja. Ukoliko kolposkopski nalaz i Papanikolau test ukazuju na promene u ćelijama grlića materice, potrebno je uraditi testiranje na prisustvo tipova HPV visokog i srednjeg rizika. HPV infekcija se može dijagnostikovati korišćenjem metoda molekularne mikrobiologije. Savremene PCR metode otkrivaju prisustvo određenog genotipa HPV-a u realnom vremenu (RT PCR). Detekcija prisustva i genotipizacija humanog papiloma virusa (HPV genotipizacija) radi se iz cervikalnog brisa kod žena, odnosno uretralnog brisa kod muškaraca.